Da li ste za ukidanje Bolonje?
Bolonja proces je doprinijeo enormnom povećanju magistara.
Stvar je u tome da se treba učiti, kao što se učilo i po starom sistemu. Po Bolonji su češči ispiti što zahtijeva i češća „druženja“ s knjigom. Po starom sistemu se učilo kampanjski pred ispite. A i tada su bili seminarski radovi, obavezne vježbe, pa i obavezna predavanja, bar kod nekih fakulteta.
Plaćalo se i prije, plaća se i sada. Stvar je u tome da se konstantno povećava broj studenata stoga je opravdan i rast cijena. Što znači ukoliko više konkuriše i javlja se veća potražnja to su i veće cijene.
Trenutno se studenti bune većinom jer ne uče, pa im teško. Hoće još rokova. Rokovi jesu stvarno česti. Svako dva dana budu ili dan za danom i ko to da stigne? Tako u 20 dana 10 ispita. Ko to da položi? Bude onih što polože, ali vrlo malo i otuda opravdane pobune studenata, dok profesori i dekani sigurno misle drugačije: ukoliko su neki uspjeli položiti, ostali nisu dovoljno naučili- ko im je kriv.
Trenutno se studenti bune većinom jer ne uče, pa im teško. Hoće još rokova. Rokovi jesu stvarno česti. Svako dva dana budu ili dan za danom i ko to da stigne? Tako u 20 dana 10 ispita. Ko to da položi? Bude onih što polože, ali vrlo malo i otuda opravdane pobune studenata, dok profesori i dekani sigurno misle drugačije: ukoliko su neki uspjeli položiti, ostali nisu dovoljno naučili- ko im je kriv.
Mnogi bi ukinuli Bolonju radi Bolonje. Nju bi trebalo ukinuti ili radikalno promijeniti jer:
- Nije omogučilo kvalitetno učenje i dovoljnu pripremu za ispite
Ovakav način studiranja se svodi jedino na sposobnost studenta da brzo nauči i brzo zaboravi naučeno jer će inače doći do interferencije* gradiva, tj. naučenog.
- Ne postoji adekvatno zvanje za završene smjerove.
Veoma je neozbiljno od rektora i ostalih koji doprinose ovome da uvode magistrat na ovakav „smiješan“ način. Znalo se prije da se nije moglo lahko postati magistar bilo čega. Kao prvi uslov je bilo iskustvo u području na kojem koje se studiralo. Potom da se prije toga objavi neki naučni rad, istraživački, knjiga ili drugo.
Cilj Bolonje je prvenstveno trebao biti da mnogo bolje obući studente za odabrana područja. Nije trebao biti povečavanje broja studenata, a što se tiče plačanja... Doduše fakulteti nisu nikad bili jeftini i svima dostupni. Išli su oni koji su htjeli i mogli učiti, koji su to sebi mogli priuštiti. Danas svako želi ići s tvrdnjom: pa nema posla. Neće ga ni biti jer svi hoće nešto više. Zna se da su uvijek zanati održavali ekonomiju. Danas svi hoće da budu du doktori, a to ne mogu iz mnogih razloga (nemaju dovoljno predznanje, volju, novac, upornost, potporu, vjeru u sebe i dr.).
*Interferencija se odnosi na međusobno ometanje ili sukobljavanje dva zapamćenja gradiva. Može se govoriti o retroaktivnoj i proaktivnoj interferenciji.
Kod retroaktivne interferencije učenje novog gradiva utiče na zaboravljanje prethodno naučenog. Kod proaktivne interferencije riječ je o suprotnom pravcu – prethodno učenje ometa reprodukciju onoga što se kasnije uči.
Pored sličnosti dva gradiva koja se uče, na stepen interferencije utiče vremenski razmak između učenja, stepen naučenosti dva gradiva, stepen u kome su dva gradiva razgraničena i stepen ostvarenog razumijevanja dva gradiva.
Istraživanja pokazuju da je interferencija veća, a time i zaboravljenja:
1. Ako je interval između učenja dva slična sadržaja kraći;
2. Ako su dva gradiva nepotpuno savladana;
3. Ako učenje ne obuhvata identifikaciju sličnosti i razlika između sadržaja;
4. Ako se uči besmisleni materijal
Interferencija je znatna i onda kada je riječ o mehaničkom učenju smislenih sadržaja, učenju koje se sastoji u pukom ponavljanju gradiva bez mnogo razmišljanja o njemu.
